Kao stanovnik grada s posvećenom odbojnošću prema hladnoći, ideja provođenja vremena napolju, sečenja i cepanja drva nije mi privlačna. Ni knjiga o tome, sve dok nisam čuo za "Norwegian Wood: Chopping, Stacking and Drying Wood the Scandinavian Way" (Norveška šuma: Sečenje, slaganje i sušenje drveta na skandinavski način).
Reč je o iznenađujućem bestseleru iz daleke 2011. ali koji, očigledno, ima moć da i najslabije među nama pretvori u drvoseče sa sekirom u ruci.
Sada mogu da zamislim sebe u gustoj norveškoj borovoj šumi, prepunoj mirisa zelenih iglica i mogućnosti pripremanja drva koja će mi omogućiti topliju zimu.
Jasno je da spadam u kategoriju koju autor Lars Mitjing identifikuje kao "drvoseča iz fotelje".
- Knjiga je čarobni tepih koji transportuje čitaoce na različita mesta - objašnjava on. - Čovek može da uđe u san o samoodrživoj stvarnosti hladnog severa i životu u kolibi koju greje energija iz drva. To je osnovni san o ljudskom opstanku.

Mitjing sada može biti siguran u ovo, posle ogromnog uspeha njegove knjige u Norveškoj, gde je prodato više od 300.000 primeraka i gde je bila na listama bestselera više od godinu dana posle njenog objavljivanja. Knjiga je prevedena na 10 jezika i širom sveta vlada veliko intreresovanje za nju. Na primer, u Velikoj Britaniji je četiri puta doštampavana u jednom mesecu i prodato je više od 20.000 primeraka.
Ovo je veoma neobično za tako specifičnu i praktičnu knjigu. Jer, koliko god Mitjing uspešno dočarava romantiku prirode, plemenitost iskrenog rada cepanja drva i naš blizak odnos sa drvećem, ona je takođe detaljan vodič za pripremu vaše drvarnice. Postoje saveti o tome koju sekiru i motornu testeru kupiti, detaljna razmatranja o kvalitetima različitih vrsta drveta, metodotama cepanja i informacije o pećima i paljenju vatre.
Mitjing je radio kao novinar i urednik publicistike pre nego što se okrenuo pisanju. Njegovi urednici su želeli folklornu prezentaciju cepanja drva, šaljivi prikaz starih Norvežana, objašnjava on.
- Nisam se u potpunosti složio. Želeo sam da napišem knjigu koju bi moj komšija Otar čitao.

Upoznajemo Otara na početku knjige. On je simpatičan, stoički komšija u malom gradu Elverumu u jugoistočnoj Norveškoj, gde se Mitjing preselio, i čovek koji je Mitjingu pokazao da „drvena vatra nije samo u toplini“. U Elverumu, zimske temperature se kreću oko -30°C. Otar, penzioner sa slabim plućima, tretira godišnji dolazak svojih drva na proleće i vreme provedeno u cepanju, sušenju i slaganju - kao životni ritual. Knjiga je himna svim Norvežanima koji poštuju drvo. Ovi ljudi znaju da bez drveta čovek nikada ne bi mogao da naseli zemlju tako daleko na severu.
"Otar je proveo mesec dana na svojoj gomili drva", piše Mitjing. "Nikada nisam video da se čovek promeni na način na koji se on promenio. Da li je to bila samo aktivnost i letnja toplina koja ga je popravila? Ne verujem. To je bilo drvo. Ceo svoj život cepao je svoje drvo za vatru... Uživao je u osećaju svake cepanice u svojoj ruci, u mirisu koji ga je terao da se oseća kao da radi unutar pesme, u osećaju sigurnosti u svojoj gomili, u prijatnoj misli na zimu koja je pred njim, sa svim onim satima koje će provesti sedeći zadovoljno ispred svoje peći na drva".



Iako je i sam Mitjing iznenađen ogromnim uspehom svoje knjige, veruje da gajimo nešto nalik instinktivnoj naklonosti prema plamenu.
- Vatra je najstarija energija čovečanstva. Mora da je ostavila ljubav prema vatri unutar ljudskih gena.
On priznaje da je naša trenutna ljubav prema drvetu kao ogrevu prava moderna bolećivost.
- U stara vremena uopšte nije bilo nikakve romantike u tome. Bio je to veoma, veoma težak način preživljavanja. To je stvarno paradoks jer luksuz i pažljivost s kojom možemo prihvatiti trenutak i imati ovo divno vreme ispred cepališta potpuno je izostala u tim danima. Bez motorne testere, samo sa mišićima i sekirama, trebalo im je dva do četiri, možda čak i šest puta više drva nego što nam treba danas, jer je to bio njihov jedini izvor energije.
Uz ovu surovu realnost cepanja drveta u perspektivi, mnogi će sa zadovoljstvom pročitati njegovu knjigu i radije ostati entuzijasti iz fotelje.