Dremka - lenjost ili tajna veština?

Tajming je važan kada je reč o savršenoj dremci – ali nije i jedini faktor na koji treba obratiti pažnju

Freepik yanalya
Yanalya, Freepik

Neki se zaklinju u njen moćni efekat osveženja, dok drugi tvrde da se posle nje osećaju još gore.

Ali istina je – dremanje je ok, samo treba znati kad i kako.

Jer nije svako "zabadanje na kauč“ isto što i pametna, obnavljajuća pauza za telo i mozak. Uz nekoliko jednostavnih trikova i malo pažnje na vreme i trajanje, dremka može da postane vaš saveznik u svakodnevnom resetovanju.

Vreme je (skoro) sve

Ključ uspešne dremke je usklađivanje sa prirodnim padom energije koji se dešava tokom dana. To je onaj trenutak posle ručka kada vas oči same traže jastuk – i to nije slučajno.

LifeCode
Freepik

Prema rečima dr Sare Mednik, kognitivne neuronaučnice sa Univerziteta Kalifornija u Irvajnu i autorke knjige "Take a Nap! Change Your Life", najbolje vreme za dremku zavisi od toga kada ustajete.

Ako dan počinjete između 6 i 7 ujutru, idealno vreme za dremku je negde između 13 i 15 časova. To je trenutak kada vaš unutrašnji biološki sat (cirkadijalni ritam) prirodno usporava. U tom periodu kratka pauza vam može pomoći da osveženi nastavite dan – a da vam ne poremeti noćni san.

Ali, ako odremate prekasno (npr. u 18 h), velika je verovatnoća da ćete se uveče prevrtati po krevetu, zureći u plafon.

Power nap vs. puna dremka

Ni dužina dremke nije zanemarljiva. Kratka dremka, poznata kao power nap, traje od 10 do 30 minuta. To je dovoljno da vam vrati fokus, energiju i koncentraciju – a da ne utonete u duboke faze sna iz kojih je buđenje teže i konfuznije.

LifeCode
Jamie Street, Unsplash

Ako imate više vremena (i tihu sobu), onda je 90-minutna dremka odličan izbor. Ona omogućava prolazak kroz ceo ciklus spavanja, što pomaže pamćenju i oporavku tela, a smanjuje rizik od onog groznog "mamurluka" posle buđenja.

Bitno je samo: nemojte ostati na pola ciklusa, jer tada najčešće nastupa ona poznata magla u glavi.

Kafa + dremka = moćan tandem?

Zvuči kao oksimoron, ali kafa pre dremke može da ima neverovatno osvežavajući efekat. Evo kako: popijete espresso ili šolju kafe, legnete na 20-ak minuta – i kada se probudite, kofein je taman počeo da deluje.

LifeCode
Arthur Hidden, Freepik

Ova tehnika, poznata i kao “nappuccino” (tvorac izraza je autor Den Pink), može vam dati dvostruki energetski udar. Ipak, ne odgovara svima – ako ste osetljivi na kofein, bolje je da se držite klasičnih metoda.

Zvuk tišine (ili mora)

Okruženje je važan deo uspešne dremke. Dok neki traže apsolutni mir, drugi bolje tonu u san uz beli šum, zvuke prirode (kiša, talasi, šuma) ili ambijentalnu muziku.

Postoje čak i posebni podkasti za spavanje. Jedan od neobičnijih je Northwoods Baseball Sleep Radio, gde Voli Makarfi (izmišljen lik) opisuje izmišljene bejzbol utakmice između izmišljenih timova – sa sve izmišljenim reklamama.

Tu je i Sleep With Me, u kom Skuter (pravim imenom Dru Akerman) pripoveda zbunjujuće priče umirujućim, gotovo uspavljujućim glasom. Ako izgubite nit – to je zapravo i poenta.

Za ljubitelje klasike, tu je i BBC Shipping Forecast - vremenska prognoza za vode oko britanskog ostrva, izgovarana smirenim tonom. Na YouTube-u ih ima spojene u sate i sate snimaka – prava pozadina za dremanje.

LifeCode
Freepik

Zaključak zatvorenih očiju

Dremke nisu lenjost. One su mini restart, ako znate kako da ih tempirate i s merom sprovedete. Sa malo truda, možete u njima da pronađete tajni prolaz do svežine, fokusa – i mirnijeg ostatka dana.

A možda i života.

Aleksandra Ignjatović
Aleksandra Ignjatović
O autoru:
fotograf i copywriter